Drevni su ljudi u Kini vjerovali u sklad neba, zemlje i čovjeka i cijenili vrlinu i usredotočavali se na duhovno prosvjetljenje. Nakon što je Komunistička partija Kine (KPK) došla na vlast prije nekoliko desetljeća, tradicionalna je kultura zamijenjena nasiljem, mržnjom i prevarama.
Kada je Kina otvorila svoja vrata sedamdesetih godina prošloga vijeka, zapadne zemlje su to shvatile kao priliku da pomogne uvođenju demokratije u Kinu, dok istovremeno ostvaruju ekonomske koristi partnerstvom s Kinom. Ideja demokratije u Kini pokazala se kao pusta želja, ali zapadne zemlje nikad nisu prestale trgovati s Kinom, što je Kini omogućilo da preraste u drugu najveću ekonomiju na svijetu i postane globalni igrač, i financijski i politički.
Dok koronavirus bjesni širom svijeta, mnogi su počeli uviđati kako je zataškavanje KPK pretvorilo epidemiju u globalnu pandemiju i kako je partnerstvo s KPK zbog ekonomske koristi poput otvaranja Pandorine kutije.
KPK je rak
Medicinska nauka opisuje rak kao progresivno oboljenje koje može početi kao lokalizirani dobroćudni tumor do „raka u ranoj fazi“, koji zatim napada obližnja tkiva i na kraju se širi na druge organe, a onda i na čitavo tijelo. Ispitivanje istorije KPK pokazuje da je, nakon godina u kojima se ukorijenila i rasla u Kini, metastazirala širom svijeta.
KPK je osnovana 1921. godine po uzoru na bivši Sovjetski Savez. Kada je Sovjetski Savez 1930 sproveo Veliku čistku (u kojoj je umrlo oko milion ljudi), što je po razmjerama bilo nezabilježeno u tadašnjem svijetu, članovi koji su osnovali KPK su pljačkali bogate zemljoposjednike na selu i opustošili gradove u akciji koju su nazvali „revolucija". Iako je to u suprotnosti s tradicionalnom kineskom kulturom, kratkoročni dobitak i pohlepa za moći su ipak privukli značajan dio kineskih građana. Rak KPK, s genetskim materijalom klasne borbe i mržnje, počeo se oblikovati u Kini i nastavio rasti u godinama koje su uslijedile.
Tokom agrarne reforme iz 1950 godina, KPK je nacionalizirala zemlju i na zemljoposjednike stavila etiketu "neprijatelji države". U kampanjama Tri protiv i Pet protiv zaplijenila je kapital i imovinu u gradovima, etiketirajući vlasnike preduzeća "neprijatelji države". U Anti-desničarskoj kampanji režim je uspješno prisilio intelektualce da odustanu od svojih vrijednosti i integriteta i bezuslovno se prepuste Partiji.
KPK je nastavila lagati i 1959. godine u vreme Velikog skoka naprijed, kada se hvalila proizvodnjom usjeva 150 puta većom od normalne. Zbog napuhanih brojeva, poljoprivrednici su bili prinuđeni da predaju svoju žetvu vladi, koja je izvozila većinu usjeva i malo je ostavila za domaću potrošnju. Rezultat je bila glad koja je dovela do oko 45 miliona smrtnih slučajeva samo između 1959. i 1961. godine.
Kao da ni to nije bilo dovoljno, tadašnji komunistički vođa Mao Cetung je sredinom 1960 godina pokrenuo još jedan val kampanje napada na tradicionalnu kinesku kulturu. Poznat kao Kulturna revolucija, ovaj je val, u roku od nekoliko godina, gotovo izbrisao duhovne elemente koji su hiljadama godina nadahnjivali kinesku civilizaciju, u rasponu od književnosti i umjetnosti do obrazovanja i svakodnevnog života.
Te su tragedije bile katastrofe koje je stvorio čovjek, vođen pohlepom KPK za moći i bogatstvom. Suprotno onome što su Kinezi očekivali, obradive površine u zemlji i veći dio kapitala i imovine su nacionalizovani i u suštini prešli u vlasništvu visokih partijskih zvaničnika.
Dok je KPK punila svoje džepove tako što je pljačkala „kulake“, zabranila je onima „ koji nemaju“ da koriste istu strategiju za sticanje bogatstva i osporavanje njene legitimnosti. Ta kontradikcija pokazuje da je teorija komunizma u osnovi pogreška.
KPK je u samo nekoliko kratkih decenija dovela kineske ljude do gladovanja (gladi poput onih u periodu 1959.-1961. godine), bolesti (poput lošeg postupanja sa SARS-om i koronavirusom), gubitka imovine, gubitka kulture i smrti.
Metastaziranje na zapadne zemlje
"Postoji samo jedan put da se ubilačka samrtna agonija staroga društva i krvave porođajne muke novoga skrate, pojednostave i ograniče, a to je put revolucionarnog terora", napisao je Karl Marx 1848. godine.
Koliko je smrtonosan recept komunizma, vjerovatno je premašilo ono čega je Marx bio svjestan. Antonov Ovesyenko, čiji je otac predvodio boljševičku oluju na Zimski dvorac 1917. godine, je rekao da je broj ubijenih kao rezultat komunističkog osvajanja Rusije iznosio 100 miliona. Crveni Kmeri su ubili 2 do 3 miliona od 7 miliona stanovnika koliko je u to vrijeme imala Kambodža. KPK je u Kini bila odgovorna za više od 80 miliona neprirodnih smrti. Ubistva nisu bila iznenađujuća s obzirom na to da komunistički entiteti opstaju i napreduju kroz nasilje jer teroriziraju suprotstavljene snage zbog održavanje vlastite moći.
Ovaj genetski materijal komunizmu omogućava da se umnožava. Prema Marxovim riječima, to je "oslobađanje proletarijata i samim tim cijelog društva", što u modernoj eri znači "multilateralna saradnja" za KPK. Tačnije, sadašnje rukovodstvo KPK naziva ga „zajednicom ljudske sudbine“. U patologiji raka, to „umnožavanje“ predstavlja metastazu.
Motivisane nadom za bolju Kinu, uz ekonomske poticaje, međutim, zapadne zemlje ignorisale su tragedije koje je uzrokovao komunizam i odlučile se na saradnju s Kinom.
Kao što je opisano u prethodnim člancima na Minghui.org, čak i prije završetka kulturne revolucije, tadašnji američki predsjednik Richard Nixon je odustao od svojih načela i posjetio Kinu 1972., nakon čega su uspostavljeni puni diplomatski odnosi s Kinom u januaru 1979. godine. Dodjeljivanjem Kini statusa naj-favorizovanije nacije (MFN), kao i Sporazuma o saradnji u nauci i tehnologiji potpisanog 1979. godine, pokrenuto je na stotine zajedničkih istraživačkih projekata i kooperativnih programa između dvije zemlje.
Uprkos zakonu koji je u američko zakonodavstvo uveden nakon masakra na trgu Tiananmen 1989. godine kojim se stanja ljudskih prava u Kini povezuje sa njenim statusom MFN, on se rijetko provodio, a status Kine se obično bezuvjetno produžavao pod pritiskom američkih kompanija. Uz pomoć SAD i drugih zapadnih zemalja, ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) 2001. godine joj je omogućio gotovo neograničen pristup u isporuci komunističkih gena praktično u cijelom svijetu.
Infiltracija i šteta
KPK je prodrla u svijet duboko i sveobuhvatno.
Prema navodima Trading Economicsa, 19% američkog uvoza dolazi iz Kine, više nego iz bilo koje druge zemlje. To je iznosilo 472 milijarde dolara 2019, godine. Slično tome, istraživanje na Michigan State University je pokazalo da je država New York u 2018. iz Kine uvezla 23 milijarde dolara, daleko više od bilo koje druge zemlje, dok je po izvozu u Kinu zauzela 8. mjesto jer je bio manji od 3,5 milijardi dolara.
Ova je ozbiljna trgovinska neravnoteža izazvala rast kineske ekonomije i negativno uticala na proizvodnju i rezultirala gubitkom radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama, a što je još važnije, dala je Kini veliku polugu za utjecaj na američka poduzeća i mogućnost da utiču na američku politiku prema Kini. Kada je predsjedavajući Federalnih rezervi Alan Greenspan posjetio Peking 1994. godine, rekao je kineskim liderima: „Spremni smo pružiti najveću moguću pomoć vašoj centralnoj banci u onim tehničkim oblastima u kojima mi imamo dugogodišnje iskustvo.“
U posljednjih 20 i više godina financijske grupe na Wall Streetu su ohrabrivale Amerikance da ulažu u kineske kompanije dok velike financijske kompanije vrše transakcije za kineske kompanije koje trguju sa Sjedinjenim Državama.
Pored toga, Bloomberg je odlučio da doda 364 onshore kineske obveznice u Barclays Global Aggregate Index tokom 20 mjeseci počevši od 1. aprila 2019. godine. Analitičari procjenjuju da bi potpuna inkluzija privukla oko 150 milijardi američkih inozemnih investicija na kinesko tržište obveznica od otprilike 13 milijardi dolara. Kasnije je MSCI ACWI ex-U.S., jedan od mnogih indeksa kapitala koji je razvio MSCI (Morgan Stanley Capital International) Inc., je u novembru 2019. godine objavio da će povećati ponderisanje dionica China A u određenim MSCI indeksima do 20%. Slično tome, FTSE Russell, druga najveća svjetska indeksna kompanija, je najavila 21. februara 2020. godine da će povećati ponderisanje kineskih dionica na vlasničke indekse, što je izazvalo potez MSCI.
Ovakvi potezi utiču ne samo na stabilnost i nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država, već također stvaraju neizvjesnost u običnim američkim domaćinstvima. Na osnovu članka u Foreign Policy od 14. januara 2020. godine, 55 posto Amerikanaca posjeduje dionice, a većina se oslanja na profesionalno upravljane mirovinske fondove, uzajamne fondove i penzione račune. „Globalni indeksi obveznica koji su započeli dodavanje kineskih državnih obveznica svojim referentnim vrijednostima ... ovi značajni pomaci u dodjeli sredstava mogli bi automatski povećati američka investiciona ulaganja u kineske kompanije i državne vrijednosne papire na više od tri milijarde dolara do kraja 2021. godine, bez aktivnog pristanka ili znanja većine Amerikanaca", piše u članku na stranici foreignpolicy.com pod nazivom "Amerikanci sve više ulažu u Kinu - a da to čak i ne znaju".
Infiltracija KPK u SAD također ide duboko uz pomoć propagande (poput Pekinških informativnih medija u SAD koji su dio njene „meke moći“), obrazovanja (kao što su Konfucijevi instituti), zajednica i organizacija (kao što su UN i WHO, s tim da se posljednja smatra marionetom KPK u pandemiji koronavirusa). Za detalje pogledajte nedavni članak objavljen na Minghui.
Evropske su zemlje također igrale presudnu ulogu u pomaganju KPK da dobije moć, istovremeno zanemarujući loše stanje ljudskih prava u Kini. Na primjer, Španija je bila prva zemlja EU čiji je ministar vanjskih poslova posjetio Peking nakon masakra na trgu Tiananmen 1989. godine, a kasnije je pomogla da se ukine embargo EU na oružje za Kinu. Španija je jedan od osnivača Azijske investicione banke za infrastrukturu i sudjelovala je na samitima inicijative za Pojas i put (BRI), i nastojanjima KPK da se proširi na globalnom nivou. Pored toga, Telefónica, jedna od najvećih kompanija koja pruža usluge mobilnih mreža na svijetu, je imala velika ulaganja u 5G opremu firme Huawei, dok je španska pomoć omogućila KPK da proširi BRI u Latinsku Ameriku.
Italija je do sada jedina zemlja G7 koja je potpisala BRI KPK, zanemarujući mišljenja zapadnih partnerskih zemalja. "Kinezi su praktično kupili luku Pirej, pokraj Atine", izvijestio je The New York Times 30. marta 2019. godine. Novi ugovori sa Kinom "će sada također omogućiti pristup kritičnim italijanskim lukama, poput Đenove i one u Trstu", koja ima željezničku vezu koja seže pravo u srce srednje Evrope."
Kada je Boris Johnson u julu 2019. postao premijer Velike Britanije, rekao je da će njegova vlada biti veoma „pro-Kineska“. Osim što je podržao BRI KPK, tvrdio je da će Britanija biti „najotvorenija ekonomija u Evropi“ za kineske investicije. „Ne zaboravite, [mi] smo najotvorenije međunarodno investicijsko [odredište], posebno [za] kineska ulaganja. Imamo kineske kompanije koje dolaze radi Hinkley, na primjer, velike nuklearne elektrane“, dodao je. Nadalje, Britanija je bila prva zapadna zemlja koja se pridružila Azijskoj banci za infrastrukturu koju vodi Kina (AIIB).
Kad se koronavirus počeo širiti iz Kine na ostatak svijeta, gore navedene regije su bile među najteže pogođenim, uprkos geografskoj udaljenosti od Kine. Da bismo sebi stvorili siguran put naprijed, možda je vrijeme da preispitamo naš odnos sa KPK.
Pronalaženje rješenja
Za razliku od 1970-ih ili 1980-ih godina, kad se još uvijek činilo da postoji nada za otvorenost i demokratiju u Kini, današnjim poticajima zapadnih zemalja u velikoj mjeri upravlja profit, a zanemaruje se kršenje ljudskih prava u Kini.
Izvještaj američkog Ministarstva za ljudska prava za 2019. godinu otkriva da Kina nastavlja kampanju masovnog zatvaranja manjina. „Značajni problemi kršenja ljudskih prava uključuju: proizvoljna ili nezakonita ubojstva od strane vlasti; prisilni nestanci u organizaciji vlasti; mučenje od strane vlasti; proizvoljno pritvaranje od strane vlasti; teški i opasni po život zatvorski uslovi i uslovi u pritvoru; politički zatvorenici; proizvoljno uplitanje u privatnost; značajni problemi sa nezavisnošću sudstva; fizički napadi i krivično gonjenje novinara, pravnika, pisaca, blogera, disidenata, podnosilaca žalbi i drugih, kao i članova njihovih porodica; cenzura i blokada web stranica; miješanje u prava mirnog okupljanja i slobodu udruživanja, uključujući pretjerane restriktivne zakone koji se odnose na strance i domaće ljude…"
Ovaj izvještaj spominje i progon Falun Gonga, meditativne discipline koja se zasniva na principima Istinitosti-Dobrodušnosti -Tolerancije. Uprkos ogromnim mentalnim i fizičkim koristima koje su imali njeni praktikanti, KPK suzbija ovu grupu od jula mjeseca 1999. godine. Veliki je broj praktikanata bio pritvoren, zatvoren i mučen. Neki su postali žrtve prisilne žetve organa.
Uprkos suzbijanju slobode govora i vjerovanja u Kini - kao i sveprisutnoj cenzuri - Falun Gong je jedna od rijetkih grupa koja otvoreno brani svoju slobodu vjerovanja.
Možda bi se trebali poslužiti primjerom praktikanata Falun Gonga i suprotstaviti se tiraniji KPK. Društveno i ekonomsko distanciranje od KPK može dovesti do puta koji nas vodi izvan noćne more iz Pandorine kutije.
