Kultiviranje govora je važan dio dobrodušnosti

(Minghui.org)

Čitao sam Učiteljev Fa prije nekoliko dana u kojem je bilo spomena o ljubaznost prema drugima i bio sam iznimno dirnut.

Učitelj je rekao:

„S druge strane, za osobu koja večito ima negativan stav prema drugima: učenici Dafe treba da kultivišu blagost (Šan). Je li slučaj da mislite da se taj vaš kolega praktikant kultivisao bolje od vas, pa nema potrebe da budete dobri prema njemu? Zar nemate suviše dobro mišljenje o njemu? Nema potrebe da budete dobri prema njemu? Ili je on jedan od onih koji progone učenike Dafe, pa ne treba da budete dobri prema njemu? Čak i ako je on jedan od onih koji su učestvovali u progonu, jedan od onih koji su oteti, zavedeni i na kraju su završili u kriminalnoj bandi, i dalje bi trebalo da budete dobri prema njemu. Zašto onda ne možete da budete dobri prema svojim kolegama praktikantima? Oni su učenici Učitelja—shvatate li to? (Aplauz) Kad ne pazite šta izgovarate, zar vam ne pada na pamet da u tom času delujete kao demoni? Vi niste demoni—ja samo mislim na stanje u kom ste u tom trenutku. Ako ste uvek takvi, uvek u stanju demona, da li onda kultivišete demonstvo? Ako vas ljudi nikad ne vide s prijatnim izrazom na licu, i uvek delujete tako lukavo, u kom onda mislite da ste stanju? Bogovi vas posmatraju.“ („Fa predavanje održano na Fa-konferenciji u San Francisku 2014” prevedeno na srpski jezik)

Gledao sam u kineski znak za dobrodušnost koji je postao ogroman. Primijetio sam da se znak sastoji od dijelova koji predstavljaju „usta“ i „govor“. Odjednom sam se prosvijetlio u princip da je potrebno kultivirati govor da bi se uspjela kultivirati dobrodušnost. Čak i ljudi u običnom svijetu govore o važnosti govora. Kultivatori bi još više trebali obraćati pažnju na to.

Učitelj je rekao:

„Dafa je u savršenoj harmoniji: ako se razdvoje tri slovna znaka u "Zhen-Shan-Ren", svaki opet u potpunosti sadrži Zhen-Shan-Ren. Ovo je zato što je materija napravljena od mikroskopske materije, koja je za uzvrat napravljena od još mikroskopskije materije – ovo se nastavlja i nastavlja do kraja. Stoga, Zhen se sastoji od Zhen-Shan-Ren, Shan se sastoji od Zhen-Shan-Ren i Ren se sastoji od Zhen-Shan-Ren. Nije li kultiviranje Zhena u Dao školi kultiviranje Zhen-Shan-Ren? Nije li kultiviranje Shana u Buda školi, također kultiviranje Zhen-Shan-Ren? Zapravo, oni se razlikuju samo po svom površinskom obliku.“ („Kratko objašnjenje Shana“ iz Bitno za daljnje napredovanje)

Došao sam do spoznaje na višoj razini. Dok ljudima objašnjavamo istinu o Dafa uzimamo u obzir njihovu osobnost i stavove, ali ipak se ne obaziremo na govor dok razgovaramo sa kolegama praktikantima.

Obraćao sam pažnju na iskrenost dok sam razgovarao s praktikantima, ali nisam uzimao u obzir hoće li ih moje riječi povrijediti i jesu li ih u stanju prihvatiti. Nisam se preispitao da vidim je li moje srce ispunjeno dobrodušnošću dok razgovaram s njima. Bilo mi je važno samo jesu li moje riječi iskrene ili ne. Ponekad bih bio previše izravan i to bi dovelo do loših rezultata, čak do potpuno suprotnog od onog što sam namjeravao postići.

Mnogi među nama su previše izravni dok razgovaraju s praktikantima i ne razmotre situaciju u kojoj se nalaze. Na površini izgleda da se brinemo o kultivaciji drugih i da je naše ponašanje za njihovo dobro. Međutim, govor je često pun partijske indoktrinacije i govorimo oštrim tonom, glasno i ponekad se tvrdoglavo zakačimo na nečiju manu, ne popuštajući. Takav govor često sastoji elemente ljubomore, natjecanja, zanovijetanja i srdžbe. Neki među nama su ponekad pravili grimase negodovanja u razgovoru s drugim praktikantima ili pokazivali nepristojne ručne geste. Dok jedni šute, drugi im govore da to rade za njihovo dobro.

Ako pogledamo unutar sebe, vidjet ćemo da je takvo ponašanje ukorijenjeno u sebičnosti. Nismo zaista zabrinuti za njih, nego je cilj izbjegavanje smetnji koje stvaraju drugi. Ne želimo pasti pod utjecaj tuđih mana ili grešaka koje bi nas mogle ometati u učenju, dijeljenju iskustava ili postizanju Ispunjenja. Mnogi u takvim situacijama gaje misli poput „razgovarao sam s tobom nadugo i naširoko, ali se ti i dalje ne želi promijeniti,“ ili „toliko sam ti pomagao, a ti i dalje odbijaš moje prijedloge“. Takve misli odražavaju previsoki stav o samome sebi.

Kad se bolje prisjetim, jasno mi je zbog čega moje riječi ne bi dirnule kolege praktikante. Moja početka točka je bila sebičnost.

Kad su praktikanti ljubazni prema drugim ljudima, ali neljubazni prema kolegama praktikantima to je oblik nepristojnosti koja se kosi s principima dobrodušnosti. Možda imamo osjećaj da smo dovoljno bliski pa nije potrebno kultivirati govor.

Praktikanti trebaju kultivirati dobrodušnost u srcu. Ton govora bi, stoga, trebao biti ljubazan i odmjeren. Jedino ćemo na takav način dotaknuti druge i imati pozitivan učinak. Prema drugima se trebamo odnositi dobrodušnog srca, dobrodušnih misli i dobrodušnog govora.

Mediji

Prijavite se

na naš newsletter

© Copyright Minghui.org 1999-2024