Datum 5. lipnja, 2022. označio je 20. godišnjicu od početka održavanja miroljubivog protesta Falun Dafa praktikanata ispred kineskog veleposlanstva u Londonu, apela koji se svakodnevno održava bez prekida 0-24h.
Učiteljeva milost i podrška te nesebična podrška kolega praktikanata nam je omogućila ustrajati do današnjeg dana. Neki participanti su već u osamdesetim ili devedesetim godinama života, dok ima i malih učenika u pratnji svojih roditelja. Neki žive u Londonu. Neki pak putuju iz drugih dijelova svijeta te dolaze čak iz Novog Zelanda i Australije.
Mnogi nas svakodnevni ljudi potiču. Jedna je osoba rekla da je Kraljica trebala dodijeliti medalje onima koji potiho sjede ispred veleposlanstva s obzirom da je njihova miroljubivost i upornost uspostavila primjer za Britance. Ponekad nas ljudi pitaju: „Osoblje veleposlanstva ne radi noću. Jedva da ima ljudi na ulicama, ima li stoga vaš boravak u kasnim noćnim satima ikakva smisla?” I sama sam se zapitkivala, zašto ustrajemo?
Prvobitna želja
Falun Dafa sam počela prakticirati 1997. godine, a preselila sam se u Veliku Britaniju 1999. godine.
Dana 1. listopada 2000. godine, Robert, zapadnjački praktikant, odlučio je protestirati tri dana ispred kineskog veleposlanstva u Londonu. Objasnio je da kad je čuo da su praktikanti u Kini izgubili slobodu vjerovanja i pravo na prakticiranje kultivacije te da su neki čak i progonjeni do smrti, odlučio je skrenuti pažnju na progon KPK (Komunističke partije Kine) nad Falun Gongom. Te su me riječi duboko dirnule. Pridružila sam se apelu u društvu nekoliko praktikanata.
Smatrala sam da neću biti u mogućnosti vratiti se u Kinu i apelirati na Trgu Tiananmen, no mogu miroljubivo protestirati ispred veleposlanstva u Londonu.
Robert je nakon završetka događaja upitao bi li mogli nastaviti mirno protestirati i svako jutro vježbati ispred veleposlanstva. Bila sam na posljednjoj godini studija, a sveučilište se nalazilo nedaleko od te lokacije. Mogla sam sudjelovati jer sam imala vremena. U početku nas je sudjelovalo troje ili četvoro. Svako smo jutro tamo vježbali između 7 i 9h. Također smo imali i natpis koji objašnjava razlog našeg apeliranja.
Početak 24-satnog protesta
Bivši partijski vođa koji je pokrenuo progon je u svibnju 2002. posjetio Europu. Gdje god se kretao, praktikanti su slali ispravne misli bez prestanka. Britanski praktikanti su sukladno svojim mogućnostima također otišli izvan zemlje kako bi podržali slanje neprekidnih ispravnih misli. Nakon završetka aktivnosti jedan praktikant je predložio nastavak slanja ispravnih ispred veleposlanstva bez prestanka. U to su doba praktikanti u drugim zemljama već to činili.
Dana 5. lipnja 2002. godine smo započeli naš miroljubivi 0-24-satni protest ispred kineskog veleposlanstva u Londonu.
Studij sam već tada okončala, a sin mi je bio na ljetnom odmoru. Cijelo ljeto sam provela ispred veleposlanstva u društvu svojeg sina. Ljeto je završilo i broj praktikanata na našem protestnom mjestu se smanjio. Valjao nam je osigurati dovoljan broj ljudi koji bi se izmjenjivali tijekom 24-satnog perioda. Počela sam koordinirati uz pomoć ostalih praktikanata kako bi odredili smjene. U to doba nismo imali toliko puno Dafa projekata pa sastavljanje smjena nije bilo zahtjevno. Glavni izazov se odnosio na pritužbe obližnjih stanovnika.
Osim službeno poslovnih zgrada je bilo i nekih luksuznih stambenih građevina u blizini diplomatskog središta kineskog veleposlanstva. U početku su lokalni stanovnici podnosili žalbe pod izlikom da je glazba za vježbanje preglasna; također da naši banneri i natpisi ne izgledaju usklađeno i prikladno te da narušavaju elegantno okruženje. Veleposlanstvo je zbog nas angažiralo policijsku zaštitu. Stanovnici su nam spočitnuli kako trošak plaćaju engleski porezni obveznici te da oni ne bi trebali plaćati zbog progona u Kini.
Poboljšali smo se u pogledu prijašnjih nedostataka nakon što su praktikanti razmijenili shvaćanja te pogledali unutar. Odlučili smo da glazba za vježbanje treba biti tiša. Praktikanti posebnih vještina su dizajnirali i napravili stalke za postere i natpise. Nakon nekoliko preinaka smo dobili display kakav koristimo i dan danas. Kad sad organiziramo velike događaje, unaprijed pošaljemo lokalnim stanovnicima dopise objašnjavajući razlog eventa i nudimo ispriku zbog eventualnih neugodnosti. Također pošaljemo i božićne čestitke zahvaljujući se na razumijevanju i podršci.
Okruženje se nakon mnogo godina promijenilo i postalo puno bolje. Obližnji stanovnici nam često donose toplu kavu po zimi ili hranu predvečer.
Suočavanje s testovima
Shen Yun je imao predstave u Velikoj Britaniji u drugoj polovici 2007. godine. Svi su se trudili promovirati i reklamirati predstavu. Premda su skoro svi praktikanti sudjelovali, ipak se činilo da nema dovoljno ljudi. Neki su zapitali da se protest skrati i počne apelirati samo tijekom dana. Smatrali su da 24-satni pristup utječe na promociju Shen Yuna. Neki su pak rekli da sam sebična što inzistiram na protestu bez prestanka.
Nakon sastanka smo se svi složili nastaviti 24-satni protest dok istovremeno radimo na promociji predstave. I sama sam se preispitala: „Jesam li sebična ustrajavanjem na ovom projektu? Jesam li Shen Yunu dala prioritet? Što Učitelj želi?” Smatrala sam da Učitelj želi izvršavanje zadatka u pogledu Shen Yuna dok istodobno ne zaustavljamo druge projekte koji traže dugoročnu podršku. Svakako ćemo prepoznati Učiteljev aranžman ako nas ne izbace iz takta površinske teškoće.
Mnogo puta smo svi pomislili da da nećemo moći nastaviti i kako zaista nema dovoljno ljudi za sjedenje ispred veleposlanstva. No uvijek se pokazalo kasnije:
„Nakon prolaska sjenovitih vrba, bit će sjajno cvijeće i drugo selo ispred!” („9. lekcija” iz Zhuan Faluna)
Godine 2010. se Shen Yun održavao izvan Londona. Svakog sam vikenda putovala da bih sudjelovala u promociji pa nisam mogla biti ispred veleposlanstva. Praktikant koji je upravo došao iz Kine me zamijenio dežurajući ispred zgrade.
Druge je godine praktikantica iz Hong Konga došla u posjetu u društvu sina koji je pohađao sveučilište. Apartman im je bio blizu veleposlanstva. Nije poznavala London i samo je znala doći do zgrade. Ona je također popunila sve upražnjene termine za dežuranje.
Umirila sam um preispitavši svoja misli i djela: „Je li istodobno promoviranje predstave i ustrajavanje na ovom projektu uzrokovalo konflikt? Ne, nije!” Sve je zapravo bilo dobro aranžirano. Jedno i drugo se nadopunjavalo.
Sjećam se da sam jednom prigodom otišla prodavati karte u trgovački centar na periferiji Londona. U 22h sam autobusom krenula prema centru da preuzmem noćnu smjenu ispred veleposlanstva. U trgovačkom centru sam bez prestanka prezentirala i upoznavala ljude sa SY cijeli dan. Samo što sam sjela u autobus osjetila sam umor. Čim sam stigla počela sam meditaciju. Smjesta sam osjetila energiju kroz cijelo tijelo, a malaksalost je sasvim nestala, kao nakon tuširanja. Srce i um su mi bili ispunjeni zahvalnošću.
Raspitujući se oko situacija drugih praktikanata, nitko nije smatrao da je apel ispred veleposlanstva utjecao na promoviranje predstave. Dijelili smo letke za Shen Yun ispred kazališta blizu veleposlanstva. Nije nam trebalo puno vremena. Nakon završetka predstave i dijeljenja letaka, vratili smo se ispred veleposlanstva. Nastavili smo tamo vježbati i slati ispravne misli.
Nakon što smo pažljivo rasporedili stvari, jasno smo shvatili što nam je činiti. Dok god smo ulagali više truda u komunikaciju i suradnju te odbacili vezanost za udobnost, bili smo u stanju nastaviti.
Naš protest je simboličan čin otpora progonu praktikanata
Progon Partije nije prestao pa je stoga protest trebalo nastaviti. Svi praktikanti koji su sudjelovali su također pomislili isto.
Kad smo jedne noći prije nekoliko godina mijenjali poster, auto se zaustavio pokraj nas. Vozač je spustio prozor rekavši: „Nije valjda da odlazite? Je li progon završio? Trebate nastaviti!”
Prije desetak godina sam razgovarala s pjesnikom koji je upravo završio svoj program na BBC-u. Razgovarali smo stojeći u pozadini postera. Mlađi biciklist je potom stao ispred nas. Upitala sam ga bi li potpisao peticiju. Odgovorio je: „Već sam to učinio. Stao sam provjeriti je li progon završio jer nitko tamo sad ne sjedi.” Komentirao je da, u slučaju da je završio progon, htio je reći svojim prijateljima dobru vijest. U suprotnom je rekao da bi sjeo na mjesto protesta dok ne dođe drugi praktikant.
U umovima i srcima Engleza ova lokacija postala je simbol otpora progonu Falun Dafa praktikanata.
Prozor za objašnjavanje istine
Cesta ispred veleposlanstva je prometna i auti stalno prolaze. Također ima i turističkih autobusa. Često čujem kako ljudi zvižde iz vozila iskazujući podršku, ili spuštaju stakla kako bi pokazali palac gore. Često čujemo turističke vodiče kako govore putnicima u autobusu: „Ovo je protest Falun Dafa praktikanata.”
Velika zgrada iza nas je RIBA (Kraljevski institut britanskih arhitekata) gdje često održavaju akademske sastanke, izložbe, i sve vrste večernjih zabava. U zgradu ulazi i izlazi nepregledna rijeka ljudi.
Praktikanti vježbaju, šalju ispravne misli, prikupljaju potpise, ili dijele prolaznicima letke. Mnogi se ljudi zaustave i čitaju natpise te potpisuju peticiju. Neki pričaju s praktikantima kako bi razumjeli pravu situaciju. Prošlo je mnogo godina i mnogi Britanci sada shvaćaju istinu o progonu Falun Dafa.
Često načujem da ljudi objašnjavaju ljudima u svojem društvu: „Ovo je Falun Dafa. Kinesko veleposlanstvo je preko puta, a praktikanti ovdje mirno protestiraju.”
Jednog vikenda prije tri godine sam uočila jednog zapadnjaka kako stoji ispred naših postera. Napravio je jedan krug, ozbiljno ih pregledavši. Nakon odrađenih vježbi me upitao: „Jeste li ovdje već duže od deset godina?” Odgovorila sam: „Kako znate?” Pokazao mi je knjigu u svojoj ruci o gradskim zanimljivostima koje se mogu pješke obići. Jedna od njih spominje naš 24-satni protest.
Prije nekoliko tjedana sam meditirala na našem mjestu dok se istovremeno nešto događalo u zgradi iza nas. Čula sam mladića na telefonu koji u razgovoru daje upute osobi s druge strane kako ga pronaći: „Izađi iz auta ispred Falun Dafa info natpisa, Falun Dafa je tamo već 18 godina.” Pomislila sam kako je zasigurno rekao 18 godina pa mora da je već formirao neko shvaćanje o nama i zabunio se samo po pitanju te dvije godine. Kasnije je rekao svojoj kćeri: „Ova gospođa je Falun Dafa praktikantica. Meditira ovdje u znak otporu progona.” Mlada cura je rekla: „Kako je dosadno samo sjediti tako meditirajući!” Čekala sam odgovor njezina oca koji je pak samo šutio. Ona je stala ispred postera da ih pročita. Malo kasnije je rekla ocu: „Vidi, tako lijepa žena je tako mučena strujom, a na kraju progonjena do smrti. To je tako okrutno!”
Shvatila sam da je energetsko polje dezintegriralo negativne supstance koje blokiraju ljude saznati istinsku situaciju. Naša prisutnost im je dala priliku da shvate istinu.
Smatram da dok praktikanti širom svijeta čine stvari kao otpor progonu, svakim projektom, i svakim naporom, premda ne vidimo očiti rezultat, mi transformiramo srca i umove ljudi.
Dobro kultivacijsko okruženje
Jedan zapadnjački praktikant koji je često sudjelovao u protestu je predložio: „Protestiranje ispred veleposlanstva daje praktikantima priliku za kultivaciju. Trebaš pozvati sve koordinatore da se pridruže, a to će imati dobar učinak na poboljšanje svih britanskih praktikanata.” Pomislila sam da je to dobra ideja. Tog se tjedna ukazala jedna neispunjena prazna smjena. Nazvala sam ga da ako može odraditi tu smjenu. Odgovorio je da ne može.
Počela sam se žaliti u svojem umu: „Svi samo govore da je ovaj projekt važan, ali ne prelaze sa riječi na djelo.” Odlučila sam preuzeti tu smjenu. Osjećala sam se veoma umorno, opterećena svim tim emocijama. Otvorila sam šator poželjevši malo prileći. Čim sam legla netko je počeo navlačiti šator, pokušavajući ga odvući. Nikada se ranije nije dogodilo takvo nešto. Izašla sam van provjeriti što se događa samo da bih osjetila kako me netko jajetom pogodio u glavu. To me veoma obeshrabrilo. Zašto je sve tako nizbrdo krenulo? Pomislila sam da sam sve sama skrivila jer se inače to ne bi dogodilo. Znala sam da se to dogodilo jer sam se žalila na druge praktikante i koordinatore, zato se sve odigralo. Sjela sam slati ispravne misli. Uskoro sam se umirila.
Pri povratku ujutro sam rekla mužu što se dogodilo. Očekivala sam utjehu i podršku, no rekao je neočekivano: „Moraš gledati unutar i pronaći svoj problem.” Čuvši to, osjećala sam se tako loše da sam htjela plakati. Umirila sam se i ponovo preispitala problem o kojem sam razmišljala cijelu noć: „Što sam prvobitno namjeravala kad sam odlučila sudjelovati u ovom projektu? Zašto sam htjela ustrajati? Trebam cijeniti one koje mogu sudjelovati. Oni koji ne mogu, ne smijem se na njih žaliti. Trebam raditi poniznog i nesebičnog uma bez hvalisanja. Samo će tada više praktikanata participirati, a projekt se nastaviti.”
Kultiviranje sa srcem kao na početku kultivacije
Od 1. listopada 2000. prošlo je više od 20 godina. Prošlo je puno vremena i pojavili su se znakovi popuštanja. Ponekad mi se čini kao da ispunjavamo dužnost obične osobe na radnom mjestu. Dan za danom, godinu za godinu, svaki se dan susrećemo s istom scenom te činimo iste stvari. Ne možemo vidjeti prizor kako se nešto uzdiže, poput plimnog vala. Nekoliko su iskustva bila veoma dirljiva.
Često su me pitali: „Ustrajati mnoge godine nije lako, kako ti to polazi za rukom?” Također sam se pitala zašto ne želim odustati.
Nije li naša prvobitna želja ustrajati do kraja progona? Progon KPK nad Falun Dafa se nastavlja, zašto stati? Je li zato što su teškoće velike i ne možemo ih nadići? Zašto ne možemo nastaviti?
Tijekom svakih od tih naizgled običnih dana, ovaj nam projekt pomaže činiti tri stvari Dafa praktikanata. Tijelo i um su nam neprekidno pročišćavani i podizani do viših razina, omogućujući nam izdržati testove i iskušenja; bilo u obliku teških ljetnih vrućina, hladne zime, ili kišne sezone, ništa od toga neće poljuljati naše uvjerenje i želju da ustrajemo.
Susrela sam se s nekim teškoćama prilikom odrađivanja smjena za dežuranje. Znala sam da je to zbog mojih nedostataka. Nedavno sam počela pomagati medijskim projektima, ali i u promociji Shen Yuna. Ako uspijem bolje iskomunicirati i podijeliti s njima povijest te značaj ovog projekta, zasigurno će se uključiti više praktikanata. Nismo to još učinili jer sam se bojala reakcije drugih koji bi možda mislili da se želim isticati. Ili sam možda vezana za ugled ako me drugi odbiju. Uvidjela sam da dok god poboljšavamo sebe možemo slijediti riječi Učitelja: „...dokle god se kultiviraš kao da si tek počeo” Fa predavanje na Međunarodnoj Fa konferenciji šireg područja New Yorka 2009.
Hvala, Učitelju.
Hvala, kolege praktikanti. Molim, izdvojite ako u mojem iskustvu ima bilo kakvih nepravilnosti.
(Prezentirano na Europskoj Fa konferenciji, 2022.)