Danas sam konačno uspjela probiti se kroz smetnje i napisati članak s mojim kultivacijskim iskustvom o tome kako sam razotkrila svoje temeljne vezanosti tijekom prošle godine. Nadam se da će moje iskustvo pomoći kolegama praktikantima koji su imali slična iskustva.
Još prošlog listopada je firma u kojoj radim na neko vrijeme zaustavila rad na programu za koji sam ja bila odgovorna, a sve zbog restrukturiranja cijele organizacije. Ipak sam i dalje primala plaću. To je značilo da je bilo savršeno opravdano da sve svoje vrijeme potpuno posvetim prakticiranju Falun Dafa jer nisam bila preopterećena rasporedom na poslu. Imala sam dovoljno vremena da radim sve tri stvari koje praktikant u vremenu Fa – ispravljanja treba raditi. Shvatila sam da je to Učiteljevo dobrodušno uređenje jer nisam bila vrlo marljiva u kultivaciji. Osjetila sam da je Učitelj želio da nadoknadim izgubljeno vrijeme. Neko vrijeme nisam imala pritisak s posla, a nisam imala ni briga u svakodnevnom životu. To su okolnosti kakve mnogi praktikanti ne mogu niti zamisliti pa sam odlučila da će tri stvari biti moj prioritet. Rekla sam samoj sebi da ne smijem ljenčariti i da si ne smijem dopustiti da vezanost za odmaranje naraste.
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Pojavile su se smetnje i progon od moje snažne karme misli. Zamalo to nisam uspjela izdržati. Žestoko je utjecalo na moj svakodnevni život i ometalo je moje normalno mentalno stanje. Nije bilo važno jesam li budna ili u snu, stalno su nadolazile nebrojene misli. Izgledalo je kao da su se uskomešale sve misli koje sam ikada pomislila tijekom cijelog svog života. Osjećala sam kao da na glavi nosim ogromni, teški šešir koji mi je zadavao glavobolju i stvarao vrtoglavicu.
Trudila sam se čitati Fa i učiti Fa napamet. Pokušala sam tretirati te misli kao tuđe. Nisam ih se uspjela riješiti niti ih potisnuti. Godinu dana sam dnevno slala ispravne misli i po deset puta, ali nije mi puno pomagalo. Borila sam se s mislima koje su proizlazile iz mog lažnog i pravog ja. Mozak mi nije dobro funkcionirao, a ruke i noge su mi bile ukočene.
S vremenom se u meni razvila anksioznost i nisam bila sretna. Nisam imala osjećaj prisebnosti i nisam osjećala divne osjećaje koje sam iskusila kad sam tek bila dobila Fa. Pala sam u depresiju i bila sam zabrinuta i nisam imala nadu da će biti bolje. Izgubila sam samopouzdanje. To me začudilo jer nisam smatrala da sam posustala u učenju Fa. Trudila sam se praviti materijale za objašnjavanje istine i nastavila sam slati ispravne misli. Međutim, nisam znala kako nastaviti i sve više sam kročila stranputicom. Gledala sam unutar sebe, ali nisam uspjela pronaći temeljni razlog. Naprotiv, razvila sam nove vezanosti pokušavajući ukloniti tu vezanost.
Jutros sam se oblačila i spremala za ostatak dana kad se plima raznoraznih misli ponovo pojavila. Odjednom sam vrlo jasno „pogledala“ misli koje su se pojavile i pomislila sam „ Pa ovo očito nije ono što ja želim. Ne želim ovo. Zbog čega ovo ne zaustavim? Jesu li ove misli potrebne da nastavim živjeti ili bih umrla bez njih?“ Tada sam donekle shvatila da moja iskrivljena shvaćanja dopuštaju zlim faktorima da na mene imaju utjecaj. Snažne vezanosti za ugled, novac i emocije bile su sakrivene iza tih misli i davale su im energiju. Ja sam bila ta koja nije željela potpuno eliminirati svoje vezanosti. Bojala sam se. Bojala sam se otpustiti ih! Stoga, iako sam se trudila da ih odstranim, i dalje nisam bila uspješna. Temeljni razlog je bio faktor u pozadini.
Na površini sam bila vrlo marljiva u učenju Fa i kultiviranju. Zapravo, u dubini svog srca sam i dalje gajila ljudske predodžbe i nisam ih željela otpustiti. Zapravo, ulagala sam trud ne bi li mi Dafa donio zdravo tijelo pa da mogu uživati u lijepom životu ljudskog bića.
Iako sam smatrala da olako shvaćam ugled, novac i emocije, bilo je tako samo zato što sam se uspoređivala s regularnim ljudima koji nisu kultivatori ili sa samom sobom iz prošlosti. To definitivno nije standard za praktikanta. To je daleko od standarda za Dafa praktikanta koji se kultivira ne bi li dostigao ispunjenje. Znam da kao praktikantica ne trebam težiti ugledu, novcu i emocijama. Stoga sam te vezanosti sakrila u maštanjima i u mom sanjarenju. Uživala sam u njima, štitila sam ih i nisam ih željela otpustiti. Nakon nekog vremena to mi je postala navika. Sada su te vezanosti postale kao ogromna planina koja stoji na mom putu kultivacije. Manipuliraju mnome. Nikad na njih nisam toliko obraćala pažnju kao danas. Samo sam ih na slijepo željela eliminirati i negirati. Zapravo, u suštini sam ih izbjegavala jer sam ih se bojala, nisam se željela suočiti s tim vezanostima. Težila sam stanju jasnog uma dok učim Fa i dok šaljem ispravne misli, ali nisam uspjela potpuno eliminirati vezanosti jer sam ih, u konačnici, i dalje željela.
Od malih nogu sam, barem na površini, bila vrlo nježna i jednostavna. Nikad nisam znala isticati sebe. Ipak, u svom srcu, bila sam vrlo komplicirana osoba. Uživala sam u sanjarenju i maštanju. U sekundi bi procesuirala na desetke misli. Često bih, radeći nešto, razmišljala o nečemu potpuno nepovezanom. Dok sam čitala romane zamišljala bih različite scene i slike te bih se lako emotivno vezala za likove, bivajući sretna ili tužna zajedno s njima. Zamišljala bih sebe kao jednu od likova dok bih sanjarila i to mi je značajno obuzimalo misli. Uživala sam u svom maštanju i sanjarila sam o stvarima koje sam željela uraditi, ali kojih me je bilo strah ili koje nisam mogla imati u realnom životu. Zamišljala sam živopisne slike koje su se u mom umu odvijale kao filmovi. U njima sam uživala i osjećala zadovoljstvo i sreću koju nisam osjećala u svom životu, u realnosti.
Moja sanjarenja iz mladosti su bila puna ljubaznih i jednostavnih priča te želja za budućnost. Međutim, odrastajući sam iskusila sve više pritisaka u životu i navika sanjarenja je negativno utjecala na moje normalno razmišljanje. U srednjoj školi sam imala česte glavobolje i razvila sam neurozu. Kad sam bila pod pritiskom moja navika sanjarenja bi odmah samo dodala još više pritiska mom preopterećenom umu. Postala sam perfekcionist i na kraju sam razvila nesanicu. Bila sam nervozna, patila od vrtoglavice te bila neprestano umorna. Iako sam kasnije postala liječnica, shvatila sam da to stanje nije izlječivo – za njega je potrebna psiho terapija. Moje stanje bi ponekad bilo bolje, a ponekad lošije.
Počela sam prakticirati Falun Dafa 1998. godine. Nisam ničemu težila kad sam počela prakticirati, ali ubrzo sam primijetila da sam postala sretna osoba koja je i mentalno i fizički zdrava. Um mi se razbistrio i imala sam osjećaj da mi je cijelo tijelo pročišćeno. Bila sam presretna. Duboko sam spoznala da je Dafa predivan. Donijela sam odluku da nikad neću ljenčariti u učenju Fa, vježbanju i kultiviranju vlastitog xinxinga.
Nedugo nakon što sam počela prakticirati Dafa prebacili su me da radim u prodajnom centru gdje sam postala prodavač. Željela sam uspjeti u tome da me poslovni svijet ne kontaminira, međutim, ipak sam u njemu razvila loše navike poput toga da u razgovoru saznam što se drugima sviđa. Znala sam da bih trebala kontrolirati svoje ponašanje, ali nisam bila uspješna u kontroliranju misli. Nisam imala dovoljno ispravnih misli i moja glavna svijest nije bila dovoljno jaka. Na kraju su moju ljudsku stranu preokupirale različite zle misli i loše stvari.
Na poslu sam imala izvanredan učinak pa sam se uobrazila i razvila vezanost za pokazivanjem sebe, za ljubomoru i zanos. Sve te vezanosti su postale prirodna navika. U svakodnevnom životu više nisam bila stroga prema samoj sebi po pitanju misli, riječi i djela. Nisam se kultivirala marljivo, onako kako sam trebala.
Radeći tri stvari, upala sam u stanje u kojem sam ih samo obavljala. Osjećala sam anksioznost te sam postala vezana za vrijeme i za ispunjenje kultivacije. Fa – ispravljanje je u finalnoj fazi, a zahtjevi za učenike Dafa su također postali viši. Nadalje, zla bića u drugim dimenzijama prijeteći zure u nas. Zli faktori su mogli lako pogoršati i intenzivirati moju naviku devijantnog razmišljanja. Učitelj je rekao:
„Hraneći zle demone u čovjeku, vi im dopuštate da dobivaju na rupama u Fa.”
(“Objašnjavanje Fa”) iz (Bitno za daljnje napredovanje))
Krajnji cilj starih kozmičkih sila je da kontroliraju moje razmišljanje, da me navedu da nesvjesno odustanem od mog istinskog „ja“, da oslabe moju volju i unište me.
Takvo degenerirano razmišljanje je također bilo plodno tlo za demonske smetnje i moglo se preoblikovati u različite lažne scene koje bi se pojavile nakon moje misaone namjere. Kad sam hranila osjećaj taštine ili kad bih osjećala strah od govora tijekom velikih sastanaka, u umu bi mi se pojavila sljedeća scena: govorila bih vrlo elokventno, u sobi ne bi bilo nijedno prazno mjesto i svi bi mi glasno pljeskali. Kad bih osjećala da ne izgledam dovoljno dobro, zamišljala bih sljedeće: držala bih govor i elegantno se kretala, a svi bi mi davali komplimente zbog mog držanja i šarma. Kad bi narasla vezanost za samu sebe, razmetanje ili samozadovoljstvo, zamišljala bih kako me drugi hvale, kako i moji klijenti i konkurencija govore sve najbolje o meni, kako me svi iskreno hvale i dive mi se, da sam skromna, postigla mnogo, bila uspješna u poslovnom smislu te kako komentiraju koliko toga sam uspjela sama i sl.
Međutim, razlika između stvarnosti i moje fantazije mi je opet dala snažan osjećaj inferiornosti jer sam dobro znala da sam daleko od toga da sam „dobra" ili „jaka" kao što sam bila u svojoj mašti. Smatrala sam da je tržište poput bojnog polja i da se tamo sve teško može predvidjeti. Zbog velike taštine bojala sam se da će mi i manji lapsus u postupcima nanijeti štetu ugledu. Stoga sam se jako trudila zadržati površnu skromnost. Zapravo, nisam se baš oslobodila vezanosti za ugled, dobit i sentimentalnost. Umjesto toga, te su vezanosti postale još skrivenije i lukavije. Kad bi moja ljubomora snažno isplivala na površinu, osjećala sam da nitko nije bolji od mene. Tako sam bila poput svjetiljke koja obasjava svjetlom samo druge, ali ne i samu sebe. Kad bih vidjela da su kolege praktikanti bolji od mene, tada bih pomislila: „Još uvijek ima ovu ili onu vezanost koja još nije otklonjena." Tada bi mi situacije iz prošlosti pale na pamet koje bi pokazale da drugi praktikanti nisu bili tako dobri kao ja, kao i razne scene koje bih transformirala u umu kako bih prilagodila svoje predodžbe da sam bolja od drugih praktikanata. Kad bih osjetila strah, um bi mi se uzburkao: osjećala sam se kao da me netko prati i htjela bih se okrenuti i pogledati. U slučaju da me netko slijedi, kako bih mogla pobjeći? Ako ne uspijem pobjeći, što ću reći? Ako me uhite, kako ću se ponašati? Trebam li prvo štrajkati glađu ili učiniti nešto drugo? Takvi scenariji su mi se odvijali u umu naprijed-natrag, po cijeli dan.
Kad sam prvi put počela vježbati, Učitelj mi je pročistio um. Nisam znala cijeniti priliku i zauzela sam opušten stav. Ne znam kada mi je um počeo postupno biti mutan i težak. U početku se ova vrsta imaginarnog razmišljanja javljala samo povremeno i tijekom dana. Budući da to nisam zaustavila, s vremenom je postalo još gore. Na kraju se to razvilo do te mjere da sam od jutra do mraka, pa čak i za vrijeme sna, bila u takvom stanju mutnog razmišljanja. Bilo je teško to kontrolirati.
1.Tražeći u sebi, osvrnula sam se na zaobilazni put kojim sam krenula. Zašto sam još uvijek imala tako jaku misaonu karmu i tako degeneriran način razmišljanja? Osim sustavnog uređenja starih sila, u meni su postojali još ozbiljniji problemi. Prvo, nisam poštivala Učitelja i Fa. Kad sam učila Fa, moj um nije bio bistar i čist i nisam se mogla koncentrirati. Učila sam Fa samo radi učenja Fa. Učila sam Fa napamet samo radi učenja Fa napamet. Učila sam Fa radi eliminacije vlastitih vezanosti. Pazila sam samo na ono što sam osjećala fizički i psihički dok sam vježbala vježbe. Kad bih se udaljila od Fa, demoni bi pronašli rupe i umiješali se. Drugo, nisam uspjela istinski tražiti unutar sebe, kultivirati svoj xinxing, obuzdati se i uistinu kontrolirati svaku svoju misao. Kad bi se pojavila loša misao, ne bih je odmah zaustavila ili poslala ispravne misli da je otklonim. Umjesto toga, razmišljala bih o tome i pustila je neka slobodno luta. Kao rezultat toga, ova vrsta zla je preuzela kontrolu nad mojim umom. Kada nisam mogla riješiti problem, obratila sam se Učitelju za pomoć. To je, zapravo, bilo isto što i:
„Baš zato, jer vlastita misao nije ispravna, privučene su loše stvari.”
(„3. Lekcija“ iz Zhuan Faluna)
Treće, opustila sam svoju glavnu svijest, a moje ispravne misli nisu bile jake. Učitelj je rekao:
„On više ne želi vladati svojim tijelom, stalno ima mutnu glavu i ne može se osvijestiti. Tada će mu njegova sporedna svijest i vanjske poruke praviti smetnje.”
(„6. Lekcija” iz Zhuan Faluna)
Budući da sam imala više vremena i kako se moje okruženje poboljšalo, ne znajući sam se opustila te mi je glavna svijest oslabila. S takvim stanjem je demonska smetnja ojačala uzrokujući sve vrste smetnji. Situacija se rapidno pogoršala te je nadjačala moje ljudsko razmišljanje. U kasnijoj fazi se smetnja jedva mogla iskontrolirati. Suočena s iskušenjem znala sam u srcu da me jedino Dafa može spasiti. Oči su mi tijekom čitanja Zhuan Faluna i učenja Fa bile naizgled prekrivene slojem treptajućeg svjetla. Slala sam ispravne misli, maksimalno se trudeći da se smirim. Morala sam široko otvoriti oči kako bih jasno vidjela svaku riječ. Glava mi se činila toliko teškom da sam je jedva mogla uzdignuti.
Um se činio kao da nosi planinu kad sam očima pomicala slijeva na desno. Um mi je bio prepun zbrkanih misli koje se međusobno natječu bez prestanka. Ustrajala sam u svakodnevnom slanju ispravnih misli više od deset puta. Ciljala sam karmu misli, iskrivljeni način razmišljanja i navike proizvedene životom u zlom komunističkom okruženju, naime, ništa od navedenog mi uistinu ne pripada. Slala sam jake ispravne misli koje su bile u stanju prepoloviti planinu s ciljem potpunog eliminiranja, dezintegriranja i negiranja aranžmana starih sila. Dva puta bih čitala i recitirala Fa. (Fa bih samo djelomično recitirala jer nisam mogla izgovarati uz sasvim zaklopljenu knjigu.) Pamćenjem Fa sam polako dostigla razinu u kojoj sam bila u stanju izgovarati cijela poglavlja. Učenjem Fa moja je glavna svijest postupno ojačala. Jasno sam mogla razabrati da je „moje” razmišljanje postalo čisto, bistro, i uzvišeno, a također sam mogla raspoznati i ometajuće misli. Uspjela bih brzo uvidjeti njihovo postojanje i poslati ispravne misli da ih eliminiram. Svakodnevno sam ponavljala u sebi da mi glavna svijest treba biti snažna!
Premda mi um i dalje nije toliko čist i jasan kao kad sam počela prakticirati te iako i dalje imam smetnje prilikom učenja Fa i vježbanja, demonske smetnje me više ne mogu ometati. Uvjerena sam da ću kroz učenje Fa i marljivo kultiviranje svakako obnoviti marljivost u kultivaciji. Trebam dostići stanje uma pravog kultivatora te omogućiti da svaka vlastita misao bude autentična, suosjećajna i ispravna.
Upravo sam pri završetku pisanja ovog iskustva spoznala da nisam u potpunosti iskopala sve što se nalazi u mom umu. Osjetila sam da nisam pronašla korijenski uzrok te da neke još skrivenije, ogromne fundamentalne vezanosti i dalje postoje. Naime, Učitelj mi je dao do znanja kako u kultivaciji i dalje gajim propuste.
Kultiviram se već osam godina i cijelo to vrijeme se jako trudim marljivo kultivirati. No zašto me stalno prati osjećaj umora? Što se više kultiviram i što više učim Fa, osjećam kako sve više nazadujem? Demonska strana mojih misli se također uvećala. Oduvijek mi se činilo da me od Dafa odvaja veoma gust sloj materije. Unutar uma sam uvijek imala neki vid panike ili straha. Nikada nisam uspjela održati ono prirodno i iskreno stanje uma. Čak i više mi je nedostajao osjećaj radosti, osjećaj koji ima izgubljeno dijete kad pronađe svoj put kući.
Dugo me godina glas zapitkivao: „Zašto moram ustrajati u kultivaciji usred takvih poteškoća? Je li to zbog vjere u Učitelja i Fa? Koliko vjere imam? Je li moja vjera sto postotna? Jesam li dovoljno čvrsta?“ Mislim da sam bila prilično čvrsta prvih nekoliko godina. Suočena sa širenjem zlih shvaćanja onih koji su se odmetnuli od Dafa, premda ih nisam mogla suzbiti, obratila sam im se u srcu: „Neću nikada odustati! Neću odustati do zadnjeg trenutka!“ Nakon toga sam u periodu od tri i pol godine izgubila kontakt s drugim praktikantima i s web stranicom Minghui.org. Probijanjem kroz maglu sam dočekala današnji dan. Umalo sam pala tijekom opasnih susreta s demonom požude i osjećaja, ali ipak sam sve prebrodila zahvaljujući preostaloj vjeri ukorijenjenoj u mom srcu. Nebrojeno puta je Učitelj usadio u moj um sljedeći Fa:
„Čega se imam bojati? Čak i s odrubljenom glavom, moje tijelo bi i dalje sjedilo tu.” (“Veliko razotkrivanje”) iz (Bitno za daljnje napredovanje))
Čvrstoća vjere u Fa i Učitelja mi je pomogla dočekati današnji dan.
Posljednjih godinu ili dvije sam se maksimalno trudila biti marljiva te pratiti proces Fa-ispravljanja nakon što mi se poboljšalo kultivacijsko okruženje. Ipak je moja čvrsta vjera postala klimava te sam počela sumnjati. To je posebice bilo naglašeno kod napadaja misaone karme i depresije. Pomišljala sam: „Nisam predodređena za kultivacijsku praksu. Ima li smisla nastaviti? Nije loše biti samo čovjek u novom univerzumu.“
Problem koji je zapravo bio usađen duboko u umu, a nisam ga se niti sjetila ili razotkrila, je bio temeljni problem nedovoljne vjere u Učitelja i Fa, kao i vezanost straha od teškoća. Posljednjih osam godina sam puno učila Fa i činila tri stvari. To se, međutim, odnosilo samo na obavljanje stvari. Nerado sam slijedila vanjsko okruženje i veliku struju kultivacijske prakse tijekom Fa-ispravljanja. Čitajući članke na Minhui.org ili vidjevši kako drugi praktikanti nešto rade, i kad je Učitelj objasnio principe u pozadini, pomislila bih: „Oh, trebam i to napraviti.” To ne bi proizašlo iz istinskog razumijevanja Fa iz dubine vlastitog uma. Nisam to činila jer mi je xinxing dostigao određenu razinu. Postupala sam tako bez da je tvrda supstancu u dubini mojeg uma bila dodirnuta. Baš kako je Učitelj izdvojio u članku „Odlučnost”
„Ako ovim putem krenete iz nekog kratkotrajnog interesa, svakako nećete biti postojani. Dok živite u ljudskom društvu, svakako ćete zaboraviti osnove. Ako se ne držite čvrsto vlastitog vjerovanja, u ovom životu ništa nećete dobiti.”
(„Odlučnost”) iz (Bitno za daljnje napredovanje))
Također gajim duboko skrivenu vezanost straha od poteškoća, vezanost za udobnost i da mi stvari idu lako. Gajila sam i ovakve misli: „Čak i ako je moguće čovjeku postati bog, to je tako teško i toliko truda treba uložiti. Osim toga, Dafa praktikanti nose velike odgovornosti jer ne samo da moramo kultivirati sebe, već također moramo spasiti druge.“ Nisam vjerovala da to mogu učinit, i žalila sam se u svom srcu: „Zašto sam uopće odlučila doći ovamo? Mogla sam ostati tamo gore i čekati Učitelja da završi Fa-ispravljanje!” Mislila sam samo na dobitak, a ne na otplatu svojih dugova. Samo sam htjela iskoristiti dobrobiti od učenja Dafa, ne razmišljajući o velikoj odgovornosti koju je univerzum povjerio Dafa učenicima razdoblja Fa-ispravljanja.
Svi životi cjelokupnog univerzuma, neovisno o njihovoj razini, trebaju se bezuvjetno asimilirati s Dafa, slijediti Učiteljeve aranžmane tijekom Fa-ispravljanja te se pozicionirati sukladno njihovom istinskom xinxingu tijekom Fa-ispravljanja. To je Fa-ispravljanje! To je izbor budućnosti, novog univerzuma! Dafa učenici, posebno Dafa učenici perioda Fa-ispravljanja, imaju veliku sreću biti pokraj Učitelja u istom svijetu te biti izabrani od Učitelja da siđu na ovaj svijet kako bi pomogli u Fa-ispravljanju. Učitelj nam je rekao da je to najveća čast i slava svih života u cjelokupnom univerzumu te da je to titula koju ne mogu dobiti brojni bogovi, premda to žele. Moje je razumijevanje bilo toliko slabo i zaista to nisam znala cijeniti.
Nisam čvrsto vjerovala u Učitelja i Fa. Nisam poštovala Fa i misli su mi često lutale dok sam čitala knjige. Odnosila sam se prema natprirodnom Dafa i praksi kultiviranja s ljudskim srcem. Dopuštala sam zlim mislima u umu da neobuzdano rastu. Samo sam se brinula kako se ponašati da postanem dobra osoba i kako iskoristiti dobrobiti prakticiranja Dafa ne bih li uživala u laganom i ugodnom životu. Nikada nisam razmišljala o tome da doista postanem bog. Uklonila sam neke vezanosti, ali one su bile samo za pridobivanje zdravog tijela i duše, duševnog mira te da budem pristojna i ugodna osoba. Nisam se mogla riješiti svih svojih vezanosti. Stoga je moj um uvijek razmišljao o svakodnevnim stvarima i uvijek sam željela razgovarati o svakodnevnim stvarima. Da sam doista svim srcem mislila samo na Dafa, i razmišljala samo kako gledati unutar i dobro se kultivirati, i cijelim srcem mislila samo na spašavanje živih bića koja se mukotrpno raduju spasenju, kako bi te prljave misli mogle postojati? Davno bi nestale. Bojala sam se podnošenja teškoća, bila sam lijena te žudjela za lakoćom i udobnosti; dakle, ispravne misli mi nisu bile moćne. Nisam potpuno uklonila svoje vezanosti. Umjesto toga sam imala težnje tijekom učenja Fa i tijekom vježbanja, a rezultat je bio da se loše supstance nakupljaju u mojem dimenzionalnom polju.
Držeći se ovih temeljnih vezanosti, jako dugo sam bila zarobljena u situacijama koje bi naizmjenično cirkulirale. Na primjer, usporila bih u kultivaciji kad bi me nadvladala slaba vjera, težnja za lakoćom i udobnošću. Tada bih podsvjesno razmišljala: „Čak i da praksa kultiviranja nije stvarna, nisam izgubila vrijeme. Uostalom, isprobala sam relaksirajući način života i imala sam zdravstvene dobrobiti od prakticiranja Dafa i vježbi.” Kad bi um ispunjen vjerom preuzeo vodstvo, žurila bih činiti tri stvari svim srcem, a sve izvan tih okvira bih smatrala smetnjom i gubljenjem vremena. Osjećala sam hitnost i brinula sam se se zbog nedostatka postignuća u toliko mnogo aspekata. U takvom stanju se ne bih mogla posvetiti samo jednoj stvari, bez da gubim pojam o drugoj, i razvila bih vezanosti poput razdražljivost, obavljanja stvari, vezanosti za vrijeme i ispunjenje. Idući tako naprijed-natrag, moje je ponašanje bilo daleko od standarda za praktikanta. Kad sam objašnjavala istinu i poticala ljude da napuste Komunističku partiju Kine i povezane organizacije, ni sama nisam u potpunosti vjerovala vlastitim riječima. Iako sam se mnogo trudila razgovarati, ljudi bi uvijek zapitali: „Je li stvarno tako? Znam da KPK nije dobra, ali hoće li stvarno propasti? Čak ako se to jednog dana i dogodi, vjerojatno se neće dogoditi za mog života.” Neki su čak komentirali: „Pretpostavljam da se to neće dogoditi idućih 100 godina.” Neki su pak rekli: „Koja je svrha mozganja o tim stvarima? To nema nikakve veze sa mnom. Brinem se samo o sebi. O čemu ti razmišljaš?” Uvijek sam dobivala takve odgovore. Gledajući unatrag, shvaćam da su takvi komentari bili ništa drugo nego li odraz mojeg vlastitog stanja uma.
Dugo sam se vremena divila drugim praktikantima koji su nepokolebljivo vjerovali u Učitelja i Fa, čim su se započeli s kultivacijom, uključujući i one s vrlo malo obrazovanja. Bila sam prilično frustrirana činjenicom što nisam mogla biti tako uporna i marljiva poput drugih. Sada shvaćam da sam te misli sumnje prihvaćala kao svoje vlastite misli, razmišljajući o stvarima visoke razine stavom običnog čovjeka, pokušavajući prosuditi Fa i dokazati Fa svojim ljudskim znanjem i razumijevanjem. Također sam vjerovala manifestacijama u drugim dimenzijama koje su vidjeli praktikanti koji imaju otvoreno treće oko. Umjesto toga, trebala sam jačati vlastitu ispravnu vjeru i ispravne misli kroz razumijevanje Fa iz Fa. Ispostavilo se da sam time strašno pogriješila!
Sada shvaćam da je moja kvaliteta prosvjetljenja bila stvarno loša i da sam predugo i preduboko padala u labirintu ljudskog svijeta. Danas, bez obzira kojoj kategoriji pripadam, vrlo sam sretna što sam dobila Fa, što sam primila Učiteljevo milosrdno spasenje te što konačno razumijem pravo značenje kultiviranja Buddha Fa i misije Dafa učenika iz vremena Fa-ispravljanja. Naš milosrdni i veliki Učitelj me ponovno izvukao iz pakla, oprao, te mi je pomogao povisiti se, podarivši mi najveću čast ne bih li se vratila svojem pravom, davno-napuštenom-domu od čistoga zlata. Sve dok se Fa-ispravljanje ne okonča, iskoristit ću svaki trenutak da marljivo napredujem! Čvrsto vjerujem da neću iznevjeriti Učiteljevo milosrdno spasenje te da neću iznevjeriti živa bića u vlastitom svijetu koja se, trpeći muke, raduju da budu spašena!
Molim, ukažite mi na sve što nije ispravno. Još jednom Vam hvala, cijenjeni Učitelju!
